Radite u Republici Srpskoj za firmu čije je sjedište u Federaciji BiH, a poslodavac odbija da vam isplaćuje naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva? Kao razlog navodi propise FBiH, nemogućnost refundacije ili odredbu ugovora prema kojoj je za spor nadležan sud u Sarajevu? Sjedište poslodavca u FBiH samo po sebi ne isključuje primjenu Zakona o radu RS na rad koji se obavlja u Republici Srpskoj. Međutim, ugovorena nadležnost i različita sudska praksa mogu znatno otežati ostvarivanje tog prava.

Ovaj tekst analizira položaj radnica koje rade na teritoriji RS, posebno onih koje u RS imaju i prebivalište, a zaposlene su u poslovnoj jedinici poslodavca iz FBiH. Ključno je utvrditi gdje se posao zaista obavlja.

Koji zakon se primjenjuje kada radite u RS za poslodavca iz FBiH?

Član 2. Zakona o radu RS određuje njegovu primjenu prema radu na teritoriji Republike Srpske, bez obzira na mjesto registracije poslodavca. Ako, na primjer, radnica radi u poslovnici u Banjoj Luci ili Bijeljini, sjedište firme u Sarajevu ne znači automatski da se njena radna prava uređuju Zakonom o radu FBiH. Ugovor, aneksi i dokazi o stvarnom mjestu rada zato imaju važnu ulogu.

Pored toga, članovi 9. i 10. Zakona o radu RS ograničavaju slobodu ugovaranja: radnici se ugovorom ne mogu dati manja prava od zakonskih, a nepovoljnije ugovorne odredbe podliježu kontroli ništavosti. To je važan osnov za osporavanje ugovornog zaobilaženja zaštite porodilje. Zakon o radu RS, čl. 2, 9. i 10.

Ko isplaćuje porodiljsku naknadu, a ko refundira sredstva?

Isplata naknade radnici i refundacija poslodavcu predstavljaju dva odvojena pravna odnosa.

Prema članu 27. Zakona o dječjoj zaštiti RS, obračun i isplatu naknade plate za vrijeme porodiljskog odsustva vrši poslodavac. Njegovo pravo da dobije povrat sredstava od Javnog fonda za dječiju zaštitu zavisi od ispunjavanja zakonskih uslova. Zakon izričito prepoznaje registraciju poslodavca ili njegovog organizacionog dijela u Poreskoj upravi RS. Zbog toga nije pravilno polaziti od pretpostavke da firma sa sjedištem u FBiH ni u jednom slučaju ne može ostvariti refundaciju.

Ako poslodavac nije uplatio potrebne doprinose ili nije ispunio druge uslove, to može uticati na refundaciju. Moj pravni stav je da njegov propust ne može biti samostalan razlog da radnici uskrati naknadu koja joj pripada prema primjenjivim propisima RS.

Kolika je naknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva?

Član 112. Zakona o radu RS predviđa naknadu prema prosječnoj plati ostvarenoj tokom posljednjih 18 mjeseci prije početka porodiljskog odsustva. Za mjesece u tom periodu u kojima žena nije ostvarila platu uzima se iznos najniže plate u Republici. Zato naknadu ne treba automatski poistovjećivati sa posljednjom isplaćenom platom. Za tačan obračun potrebni su podaci o primanjima i periodu odsustva. Za ranije periode provjeravaju se tada važeći propisi.

Šta je sa doprinosima kada je firma registrovana u FBiH?

Zakon o doprinosima RS obuhvata i radnike rezidente RS zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u drugom entitetu. Član 26. uređuje i uplatu doprinosa prema sjedištu poslovne jedinice u RS kada je sjedište uplatioca u FBiH. Kod doprinosa je, pored mjesta rada, važno provjeriti rezidentnost, prijavu osiguranja i stvarno izvršene uplate. Sama tvrdnja poslodavca da „firma pripada Federaciji“ nije dovoljno objašnjenje njegovih obaveza. Prije pokretanja postupka potrebno je pregledati poresku evidenciju i utvrditi gdje je radnica prijavljena, koje su obaveze obračunate i šta je uplaćeno.

Da li ugovorena nadležnost suda u FBiH mijenja prava radnice?

Ugovori o radu često sadrže odredbu da sporove rješava sud prema sjedištu poslodavca. Radnica takvu odredbu može primijetiti tek kada zatraži sudsku zaštitu zbog neisplaćene naknade.

Potrebno je razlikovati:

• nadležnost suda — pred kojim sudom se vodi postupak;
• mjerodavno pravo — prema kojim propisima se odlučuje o pravima radnice.

Izbor suda ne znači sam po sebi i izbor zakona. Član 40. Zakona o parničnom postupku RS omogućava zaposlenom da tuži i pred sudom prema mjestu rada. Ipak, ta nadležnost nije isključiva, a član 52. dopušta sporazum o mjesnoj nadležnosti pod propisanim uslovima. Upravo odnos ovih pravila i obavezne zaštite radnice predstavlja središte problema. Sudovi u Federaciji BiH isključivo primjenjuju propise FBiH i tako odbijaju pružiti zaštitu porodiljama. Sa druge strane Sudovi u RS i dalje poštuju odredbe iz Ugovora o radu kojim je za sve sporove ugovorena nadležnost Suda u Federaciji BiH.

Posmatrane zajedno, ove odluke pokazuju zašto pitanje nadležnosti za radnicu može imati posljedice koje prevazilaze mjesto održavanja ročišta: ono može uticati i na to koje će pravo sud primijeniti. Po sadašnjoj praksi, radnice koje rade u Republici Srpskoj su efektivno onemogućene da ostvare pravo na naknadu za porodiljsko odsustvo, ukoliko su ugovorile nadležnost Suda u FBiH.

Zašto smatram da zaštitu treba pružiti sud u RS?

Moj pravni stav je da sudovi u RS treba da ispitaju stvarno dejstvo ugovorne klauzule o nadležnosti, a ne samo činjenicu da ju je radnica potpisala. Ako primjena klauzule u konkretnim okolnostima vodi zaobilaženju obavezne zaštite porodilje, smatram da joj treba uskratiti dejstvo i odlučiti o zahtjevu prema mjestu rada. Taj stav zasnivam na zabrani ugovornog umanjenja zakonskih prava i obavezi sprečavanja zloupotrebe procesnih prava. Potpisivanje ugovora ne bi smjelo postati sredstvo posrednog odricanja od prava kojih se radnica ne može neposredno odreći. Istovremeno, postojanje klauzule o sudu u FBiH ne znači da je svaka takva odredba automatski ništava. Za njeno osporavanje treba obrazložiti konkretne razloge i posljedice. Banjalučka odluka pokazuje da sud može prihvatiti drugačije tumačenje, pa argumentaciju treba pripremiti već na početku postupka.

Šta uraditi ako porodiljska naknada nije isplaćena?

Prvi korak je pregled dokumentacije. Potrebno je povezati pravo na naknadu, dokaz o radu u RS, iznos potraživanja i pitanje nadležnosti. Za pravnu procjenu pripremite: ugovor o radu i sve anekse; dokaze o stvarnom mjestu rada, poput rasporeda, evidencija prisustva i poslovne prepiske; odluku o korišćenju porodiljskog odsustva; obračune plata i izvode koji pokazuju izvršene ili izostale isplate; raspoložive podatke o prijavi osiguranja i doprinosima; odgovor poslodavca, odluku Fonda i sudske odluke itd. Posebno treba pregledati odluku kojom je poslodavac odobrio odsustvo, ali uskratio naknadu. Od njenog sadržaja i postavljenog zahtjeva može zavisiti način pravne zaštite. Nemojte čekati završetak porodiljskog odsustva da biste provjerili rokove. Zakon o radu RS u članu 201. propisuje šestomjesečni rok za tužbu za zaštitu prava.

Pravna pomoć za neisplaćenu porodiljsku naknadu

Ako radite u Republici Srpskoj za poslodavca iz FBiH, a porodiljska naknada vam nije isplaćena, možete se obratiti za pregled dokumentacije i procjenu mogućnosti pravne zaštite. U početnom upitu navedite gdje radite, gdje je sjedište poslodavca, kada je počelo porodiljsko odsustvo i za koje mjesece naknada nije isplaćena. Posebno naznačite da li ugovor predviđa sud u FBiH i da li je postupak već pokrenut. Na osnovu dokumentacije mogu se procijeniti pravni osnov zahtjeva, iznos potraživanja, nadležnost, raspoloživi pravni lijekovi i rokovi za postupanje.

Zatražite pravnu procjenu svog slučaja putem kontakta navedenog na ovom sajtu.