Advokat Vladimir Dragičević
Banja Luka - 065 490 685
Advokat za radno pravo zastupa radnike i poslodavce u radnim sporovima. Radno pravo jeste skup pravnih normi kojima se uređuju međusobni odnosi između radnika i poslodavca, koji uključuju prava, obaveze i odgovornosti kako radnika tako i poslodavaca. Osnovna prava radnika podrazumijevaju platu, naknadu plate i druga primanja u skladu sa zakonom i ugovorom o radu kao što su naknada toplog obroka, naknada regresa za korišćenje godišnjeg odmora i otpremnina. Radnik ima pravo na bezbjednost i zaštitu života i zdravlja na radu, zdravstvenu zaštitu, zaštitu ličnog integriteta, zaštitu od mobinga, posebnu zaštitu u slučaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, posebnu zaštitu za vrijeme trudnoće i nakon porođaja, posebnu zaštitu radi njege djeteta, zaštitu radnika mlađih od 18 godina života i radnika sa invaliditetom.
U sporovima iz radno-pravnih odnosa advokat za radno pravo zastupa i radnike i poslodavce. U ovakvim sporovima se raspravlja o osnovnim pravima i obavezama radnika i poslodavca, kao i o osnovanosti rješenja o otkazu radnog odnosa, dugovanjima iz radnog odnosa, uznemiravanju na radu, mobingu i slično. Advokat pruža klijentima zastupanje u svim vrstama radnih sporova, ali i daje usluge savjetovanja o pravima radnika i poslodavaca na osnovu Zakona o radu, Opštih kolektivnih ugovora, Posebnih kolektivnih ugovora i Pravilnika o radu.
Advokat za radno pravo može da u ime klijenta sačini Ugovor o radu, Obavještenje o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu te razna rješenja o korišćenju prava iz radnog odnosa, kao i da se u ime radnika obrati nadležnoj Inspekciji rada povodom povrede prava iz radnog odnosa. Advokat za radno pravo Banja Luka – štiti radnička prava u Banjaluci i na teritoriji Republike Srpske
Sudski sporovi u vezi sa radnim odnosom podrazumijevaju sve sudske sporove povodom zaštite prava radnika i poslodavca u radnom odnosu. U sporovima iz radnih odnosa advokat za radne odnose zastupa i radnike i poslodavce. U ovakvim sporovima se raspravlja o osnovnim pravima i obavezama radnika i poslodavca, na primjer: osnovanost rješenja o otkazu ugovora o radu, dugovanja iz radnog odnosa, uznemiravanje na radu, mobing, naknada štete nastale u toku radnog odnosa i zaštita svih prava i obaveza, kako radnika tako i poslodavca.
Povreda na radu je svaka povreda koju radnik pretrpi za vrijeme rada. Poslodavac je dužan radniku nadoknaditi pravičan novčani iznos materijalne i nematerijalne štete za povredu na radu. Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti, o svom trošku. Naknada štete za povredu na radu se ostvaruje putem advokata za radno pravo u korist radnika, kako od poslodavca, tako i od osiguravajućeg društva.
Specijalizovani smo za vođenje sudskih sporova vezanih za osiguranje radnika od nesrećnog slučaja. Pružamo stručnu podršku u slučajevima povreda na radu, obezbeđujući pravnu zaštitu i zastupanje u pravnim postupcima. Naš cilj je osigurati pravednost i zaštitu prava radnika.
Obavezni doprinosi su sastavni dio bruto plate radnika, koja se isplaćuje mjesečno. Međutim, dešava se da poslodavci isplate radniku neto platu na račun, a da ne uplate obavezne doprinose prema Poreskoj upravi. U tim situacijama Poreska uprava ima nadležnost da po službenoj dužnosti prinudno naplati neplaćene doprinose. Svaki radnik u radnom sporu ima pravo da zahtijeva isplatu svih neplaćenih doprinosa.
Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta. Poslodavac je dužan da preduzme pravovremene i efikasne mjere s ciljem sprečavanja nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i mobinga, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog činjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.
Uznemiravanje na radu jeste svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode. Uznemiravanje može biti izvršeno jednom radnjom, povremenim ili učestalim, aktivnim ili pasivnim postupanjem. Vršilac radnje uznemiravanja na radu može biti poslodavac, odgovorno lice kod poslodavca, radnik, grupa radnika kod poslodavca ili treće lice s kojim radnik ili poslodavac redovno dolazi u kontakt u obavljanju poslova. Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu sprovodi se kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, organa nadležnog za inspekcijski nadzor i nadležnog suda.
Regres je novčani iznos koji pripada radniku na ime korišćenja godišnjeg odmora. Ovdje se misli na dodatni novčani iznos koji poslodavac isplaćuje radniku u vezi sa korišćenjem godišnjeg odmora. Visina regresa nije određena Zakonom o radu, već se određuje pravnim aktima niže pravne snage i to kolektivnim ugovorima, ako ih ima, ili aktima poslodavca.
Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac je dužan da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje zbog teže povrede radne obaveze ili radne discipline, ako je pravnosnažno osuđen za krivično djelo na radu ili u vezi sa radom ili ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od pet dana od dana isteka roka mirovanja radnog odnosa. Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu i zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, a iznosi najmanje u visini jedne trećine neto prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, ali ne više od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Platna lista jeste obrazac na kojem se nalazi pismeni obračun plate radnika. Platnu listu poslodavac uručuje radniku za svaki mjesec. Na platnoj listi precizno moraju biti navedeni podaci o poslodavcu i radniku, te iznos naknade plate za redovni rad, naknade plate po drugim osnovima, uvećanje plate, iznos doprinosa za obavezno osiguranje, obustave plate, te rok za isplatu plate i naknade plate.
Radnik se za zaštitu prava iz radnog odnosa može obratiti poslodavcu, Inspekciji rada, Ageniji za mirno rješavanje radnih sporova, te nadležnom sudu. Obraćanje svim navedenim licima, odnosno organima, može izvršiti i advokat za radne odnose u ime stranke, na osnovu date punomoći za zastupanje.