Porodično pravo je oblast prava koja reguliše porodično pravne odnose između bračnih supružnika – zaključenje i razvod braka, imovinske odnose supružnika, odnose između roditelja i djece, usvojioca i usvojenika, staraoca i štićenika, izdržavanje, povjeravanje na zaštitu i vaspitanje, te odnose između srodnika u bračnoj, vanbračnoj ili usvojeničkoj porodici, kao i postupke nadležnih organa u vezi s porodičnim odnosima i starateljstvom. Advokt za razvode zastupa stranke u brakorazvodnim parnicama, podnosi tužbu za razvod braka, odnosno zajednički ili sporazumni prijedlog za razvod braka. Takođe, zastupa stranke u postupcima u kojima se utvrđuje imovina stečena u braku ili tokom vanbračne zajednice, te vrši podjela imovine stečene u braku. Advokat za porodično pravo zastupa klijente i u postupcima koji se odnose na izdržavanje djece (alimentacija), uređenje kontakta i viđanja roditelja i djece, te ostalim postupcima pred nadležnim sudom i Centrom za socijalni rad a koji se odnose na izdržavanje djece, vršenje roditeljskog prava, starateljstvo nad djecom, usvojenje, utvrđivanje ili osporavanje očinstva, te uređenje imovinskopravnih odnosa supružnika.
Advokat za razvod braka zastupa klijente u postupcima koji za predmet imaju razvod braka. U sudskom postupku za razvod braka sud donosi odluku da se brak razvodi, kojem od roditelja se dijete povjerava radi vršenja roditeljskog prava i koliko iznosi doprinos za izdržavanje zajedničke maloljetne djece od strane onog roditelja s kojim djeca ne žive. Razvod braka može da se pokrene prijedlogom, zahtjevom ili tužbom. Zajednički prijedlog se podnosi kada postoji sporazum između supružnika o bitnim elementima razvoda, a imaju zajedničku maloljetnu djecu, dok ukoliko nema zajedničke maloljetne djece postupak se pokreće zahtjevom za sporazumni razvod braka. U ostalim slučajevima, kada nema sporazuma između supružnika, postupak se pokreće tužbom za razvod braka. Da bi se podnijela tužba za razvod braka, ukoliko supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, ili zajednički prijedlog za razvod braka, mora da se sprovede postupak mirenja u nadležnom Centru za socijalni rad.
Advokat može da zastupa oba bračna supružnika u sporazumnom razvodu braka. Brak se može razvesti na osnovu zahtjeva za sporazumni razvod braka bračnih supružnika ako oni nemaju maloljetnu djecu. Dovoljno je da oba bračna supružnika pristupe u advokatsku kancelariju i ovlaste advokata da u njihovo ime podnese zahtjev za sporazumni razvod braka.
U slučaju razvoda braka dijete se povjerava jednom roditelju na zaštitu i vaspitanje, radi vršenja roditeljskog prava, a sud donosi odluku o alimentaciji koju će uplaćivati onaj roditelj sa kojim dijete ne živi. Odluku o visini alimentacije donosi sud na osnovu imovinskih prilika lica koje daje alimentaciju i potreba djeteta. Svrha donošenja ovakve odluke jeste ostvarivanje najboljeg interesa djeteta, kroz određivanje doprinosa njegovom izdržavanju od strane roditelja s kojim dijete ne živi.
Imovina bračnih supružnika može biti posebna i zajednička. Imovina koju bračni supružnici steknu radom tokom trajanja zajednice života predstavlja njihovu zajedničku imovinu, dok imovina koju je svaki bračni supružnik imao u momentu stupanja u brak predstavlja njegovu posebnu imovinu. Porodičnim zakonom je detaljnije propisano koja imovina i nakon stupanja u brak predstavlja posebnu imovinu. Zajednička imovina se dijeli u sudskom sporu za diobu zajedničke imovine. Podjela imovine stečene u braku podrazumijeva utvrđivanje koji udio u zajedničkoj imovini pripada kom supružniku. Ako se bračni supružnici ne sporazumiju o diobi zajedničke imovine, svakome od bračnih supružnika pripada po jedna polovina zajedničke imovine, međutim, svaki od bračnih supružnika ima pravo da u sudskom postupku zahtijeva da se utvrdi da njemu pripada veći udio u zajedničkoj imovini. Sud u postupku utvrđuje doprinos svakog od bračnih supružnika u sticanju imovine i to ne samo u vidu zarade već i u vidu rada u domaćinstvu i porodici, brizi o djeci i svakom drugom vidu rada i na osnovu tako utvrđenog doprinosa odlučuje o udjelu svakog od supružnika u zajedničkoj imovini.
Roditelji se samostalno staraju o zaštiti i vaspitanju svoje djece. U postupku razvoda braka dijete se povjerava jednom od roditelja radi vršenja samostalnog roditeljskog prava, a novi Porodični zakon poznaje i novi institut – zajedničko vršenje roditeljskog prava. Izuzetno dijete se može povjeriti na zaštitu i vaspitanje trećem licu, staratelju. Staratelj se brine o ličnosti, pravima, obavezama i interesima štićenika i upravljanju njegovom imovinom.
Advokat u sudskom postupku zastupa lica koja žele da utvrde ili ospore očinstvo djeteta. Ocem djeteta rođenog u braku i 300 dana nakon okončanja braka smatra se lice s kojim je majka u braku, odnosno bila je u braku. Ocem djeteta rođenog van braka smatra se lice koje dijete prizna kao svoje ili čije očinstvo bude utvrđeno pravosnažnom sudskom odlukom. Lice koje je priznalo očinstvo, a kasnije sazna za okolnosti koje bi isključivale njegovo očinstvo, može očinstvo osporavati tužbom. Tužbu za utvrđivanje očinstva mogu da podnesu dijete, majka i organ starateljstva, dok osporavati očinstvo mogu majka, dijete, muž majke i lice koje sebe smatra ocem djeteta. Za pokretanje ovih postupaka propisani su posebni rokovi Porodičnim zakonom, te je kao prvi korak uvijek potrebno utvrditi da li je protekao rok za pokretanje ovakvih postupaka.
Bračni ugovor je ugovor kojim budući bračni supružnici i bračni supružnici mogu urediti svoje imovinsko-pravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini. Advokat može da sačini nacrt bračnog ugovora, koji se onda zaključuje u formi notarski obrađene isprave.
Advokat za nasljedno pravo pruža pravnu pomoć u svim pitanjima vezanim za nasljedno pravne odnose, zakonsko i testamentarno nasljeđivanje i sve vrste ostavinskih postupaka. Advokat za nasljedno pravo zastupa nasljednike u ostavinskom postupku (advokat za ostavinsku raspravu) te u svim postupcima koji se odnose na raspravljanje zaostavštine.
Advokat za nasljedno pravo zastupa nasljednike u ostavinskom postupku (advokat za ostavinsku raspravu) te u svim postupcima koji su povezani sa raspravljanjem zaostavštine.
Advokat može da sačini u ime klijenta pisani testament, tako da zavještalac koji zna da čita i piše može ispravu koju mu je sačinio advokat potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujući pred njima da je to njegov testament. Advokat može u ime stranke da preda testament sudu na čuvanje. Takođe, advokat može da klijentima da pravni savjet prilikom sastavljanja bilo kog od zakonom propisanih oblika testamenta.
Ukoliko bračni supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu obavezno prije podnošenja tužbe moraju da pokrenu postupak mirenja pred Centrom za socijalni rad. Tek nakon okončanog postupka mirenja može biti pokrenut postupak pred sudom. U zavisnosti od volje stranaka postupak može biti pokrenut prijedlogom ili tužbom. U svakom slučaju sudu je potrebno priložiti izvod iz matične knjige vjenčanih i matične knjige rođenih za maloljetnu djecu.
U Zakonu o nasljeđivanju Republike Srpske postoji više vrsta testamenata. Advokat može da sastavi pisani testament pred svjedocima, a u pogledu svih ostalih načina testamentarnog nasljeđivanja može da da pravni savjet, kao i da u ime stranke preda sudu testament koji će se čuvati u sudu.
Da bi se pokrenula ostavinska rasprava potrebno je dostaviti: smrtovnicu, dokumentaciju o svoj pokretnoj i nepokretnoj imovini ostavioca, brojeve računa u bankama, podatke o nasljednicima i testament ako ga je ostavilac ostavio.
